ŽUPA TOLISA (UZNESENJE BDM)

Župnik: Fra Mario Jurić
Kontakt: +387 63/880-369; +387 31/754-064; +387 31/754-644
E-mail: samostan.tolisa@tel.net.ba  
Podružne crkve: Matići, Ugljar i Donja Mahala 

Reportaža: https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/reportaza/snaga-visestoljetne-vjere/318
Videoreportaža: https://youtu.be/Co9GyR4e79c  

O župi
Tolisa, župa i franjevački samostan Uznesenja BDM (Vrhbosanska nadbiskupija, Šamački dekanat, općina Orašje). Župa Tolisa nastala je odvajanjem od župe Bijela kao samostalna kapelanija 1784. godine, a 1802. proglašena je župom. Toliški samostan potječe iz druge polovine XIX. stoljeća. Franjevci su tamo, međutim, nazočni već od srednjega vijeka, gdje su imali nekoliko samostana (Modriča, Skakava i dr.) od kojih je većina nestala nakon osmanskog osvajanja Bosne. U XVI. i XVII. stoljeću katolike u ovom području pastoriziraju franjevci iz samostana u Modriči. Tijekom Bečkoga rata (1683. - 1699.) franjevci su bili prisiljeni napustiti Modriču i preseliti se u Slavoniju zajedno s katolicima. Početkom XVIII. stoljeća u tom kraju ostalo je vrlo malo katolika. Tridesetih godina XVIII. st. spominje se župa Ravne (kasnije Bijela) za cijelu sjeveroistočnu Bosnu. Toliški katolici su se 1788. zbog vojne napetosti, a po nalogu osmanskih vlasti, iz pograničnog mjesta morali preseliti u područje današnje župe Dubrave, ali su se već 1792. vratili. Prvotno je, po uspostavi kapelanije i župe, izgrađen skroman župni stan s kapelom za bogoslužje. Početkom dvadesetih godina XIX. st. podignuta je prostranija kuća i drvena kapelica koja je kasnije proširena. Franjevci tada započinju i organiziranu prosvjetnu djelatnost: godine 1823. fra Ilija Starčević je u Tolisi osnovao prvu pučku školu u BiH. Nova župna kuća izgrađena je 1855. - 1856. Pored nje su 1862. udareni temelji budućeg samostana, koji je 1869. proglašen rezidencijom, a 1876. samostanom. Nova zgrada samostana podignuta je 1923., a 1986. započeta je gradnja novog dijela samostana, koji je u posljednjem ratu od 1991. do 1995. služio kao ratna bolnica. Samostan posjeduje knjižnicu s vrijednim raritetnim knjigama, bogat arhiv, zbirku likovnih djela od XVIII. stoljeća do našega vremena, kao i znatan broj vrijednih muzejskih predmeta. Crkva u Tolisi, najprostranija u BiH, podignuta je 1864. - 1873., a potpuno dovršena 1881. Arhitektonski je rekonstruirana 1911. po nacrtu Josipa Vancaša. Crkva je 1917. stradala u požaru. U novije vrijeme (1981. - 1985.) crkva je temeljito obnovljena. U Tolisi djeluju Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije. Tijekom rata od 1991. do 1995. s položaja srpskih snaga više su puta ispaljene granate čijim je krhotinama oštećen samostan i crkva. Područne crkve Matići i Ugljara ekstremni Srbi teško su oštetili. U župi se nalaze i područne crkve u Matićima (crkva Ivana Krstitelja, sagrađena 1968., proširena 1998.), Ugljari (crkva sv. Jurja, sagrađena 1973. godine) i Donjoj Mahali (crkva sv. Roka, sagrađena 1988. godine). Na području župe postoje 4 groblja i to u Donjoj Mahali groblje Karaula, u Kostrču, u Matićima groblje Crnac i u Ugljari. U Kostrču postoji zavjetna kapelica sv. Ante Padovanskoga sagrađena 1944. godine, a u Tolisi zavjetna kapelica sv. Marka sagrađena 1973. godine. Župom upravljaju franjevci Bosne Srebrene, a čine je naselja: Tolisa, Donja Mahala, Kostrč, Matići i Ugljara s Dusinama. Broj župljana po godinama: 13 850 (1991.), 12 288 (2001.), 10 598 (2010.). 

Izvori: Franjo MARIĆ et al., STANJE KATOLIČKIH ŽUPA NA PODRUČJU VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZMEĐU 1991. I 2011. GODINE, Sarajevo, 2011., str. 467.
Stranicu uređuje: administrator1@nekros.info